36 C/Rezolucija 108 UNESCO-a

Nove Direktive koje se tiču UNESCO-ovog partnerstva sa nevladinim organizacijama

Generalna konferencija,

Uvažavajući sve veći broj nevladinih aktera uključenih na svim nivoima i u svim oblastima u formuliranju i provedbi  programa UNESCO-a, čime potvrđuju svoju stratešku ulogu,

Nadalje uvažavajući potrebu da se UNESCO otvoriti što većem broju raznovrsnih partnera koji shvataju realnosti        na terenu i pojedincima, u svakoj regiji svijeta, naročito u onima koje imaju najveće potrebe,

Uzimajući u obzir konstantne napore Organizacije u proteklim godinama, kako na nivou Sekretarijata tako i na            nivou upravnih tijela, da diverzificira, revitalizira i ojača svoju saradnju sa nevladinim organizacijama, te da           na najbolji način uzme njihove vještine, efikasnost i potencijal u obzir,

Također uzimajući u obzir smjernice koje je UNESCO dao takvoj saradnji u 34 C/ Rezoluciji 59 na osnovu šestogodišnjeg izvještaja Izvršnog odbora Generalnoj konferenciji o doprinosu koji su nevladine organizacije (NVO) (2001-2006) dale aktivnostima UNESCO-a,

Uzimajući dalje u obzir strateške orijentacije nezavisne eksterne evaluacije UNESCO-a (185 EX/18 i Add.) i odluke koju je Izvršni odbor usvojio na svojoj 186. sjednici (186 EX/Odluka 17) u cilju praćenja preporuka evaluacije,

Imajući u vidu potrebu za izradom novog, pojednostavljenog statutarnog okvira za partnerstvo, koji bolje odgovara najnovijim dešavanjima i načinu na koji multilateralne institucije sarađuju sa civilnim društvom,

Uvidom u preporuku koju je Izvršni odbor donio na svojoj 187. sjednici, Usvaja nove Direktive koje se tiču UNESCO-ovog partnerstva sa nevladinim organizacijama, čiji tekst je ovdje priložen; nove Direktive       zamjenjuju Direktive koje je Konferencija usvojila u okviru 28 C/Rezolucije 13.42.

ANEKS

Direktive koje se tiču UNESCO-ovog partnerstva sa nevladinim organizacijama

Preambula

1.       Kod primjene odredbi člana XI svog Ustava, UNESCO je tokom godina izgradio vrijednu mrežu saradnje u oblastima iz svoje nadležnosti sa nevladinim organizacijama (NVO) koje predstavljaju građansko društvo.  Ovo partnerstvo svjedoči o važnosti rada tih organizacija uz aktivnosti pod pokroviteljstvom vlade u međunarodnoj saradnji u službi naroda za razvoj, jednakost, međunarodno razumijevanje i mir.

2.       Nevladine organizacije su sada uključene u sve oblasti iz nadležnosti UNESCO-a.  Ove direktive pružaju okvir unutar kojeg se partnerstva, koja UNESCO želi održavati sa takvim organizacijama, mogu razvijati pod najpovoljnijim uvjetima.  Direktive su osmišljene tako da od nevladinih organizacija naprave službene partnere za razvoj i provedbu programa UNESCO-a.  Cilj je da se razvije istinska partnerska kultura koja omogućava UNESCO-u da ozakoni svoje djelovanje, postigne svoje ciljeve i učini ih vidljivijim.  Budući da UNESCO nije finansijska institucija, ovo partnerstvo će u suštini biti intelektualne prirode.

3.       Sljedeće odredbe su osmišljene da postave temelje za uzajamno partnerstvo između UNESCO-a i nadležnih nevladinih organizacija koje predstavljaju građansko društvo za izradu i provedbu njegovog programa, i na taj način povećaju međunarodnu saradnju u oblasti obrazovanja, nauke, kulture, komunikacije i informiranja.  Osim toga, one trebaju promovirati pojavu novih organizacija

koje predstavljaju građansko društvo u onim regijama svijeta gdje su takve organizacije, zbog historijskih, kulturnih ili geografskih razloga, izolirane ili slabe, i pomoći njihovo uključenje u partnerstvo.

I. Opća načela

1.       Definicija

UNESCO može uspostavljati službena partnerstva sa međunarodnim, regionalnim, nacionalnim ili lokalnim nevladinim organizacijama (NVO).  Svaka organizacija se može kvalificirati kao nevladina organizacija koja može postati partner UNESCO-a pod uvjetom da nije osnovana međuvladinim sporazumom, odnosno da je vlada nije osnovala i da su njena namjena, funkcija, struktura i rad nevladini, demokratski i neprofitni po karakteru.  Međunarodna ili regionalna NVO mora formirati, kroz svoje redovno aktivno članstvo (sastoji se od ustanova i/ili pojedinaca), zajednicu povezanu željom za ostvarivanje, u značajnom broju zemalja ili regija, ciljeva zbog kojih je osnovana.

2.       Kategorije partnerstva

Dvije kategorije partnerstva se mogu uspostaviti sa nevladinim organizacijama shodno strukturi i ciljevima takvih organizacija, prirodi njihove saradnje sa UNESCO-om i razmjeri doprinosa koji mu mogu dati.  Jedna je usmjerena na postizanje fleksibilnog i dinamičnog partnerstva pri definiranju i provođenju programa UNESCO-a (konsultativni status), a druga uključuje blisku i trajnu saradnju pri definiranju i provođenju programa Organizacije (status saradnika).

3.       Zajednički suštinski uvjeti

3.1     Nevladina organizacija mora ispunjavati sljedeće uvjete:

(a)   uključena je u aktivnosti u jednoj ili više specifičnih oblasti iz nadležnosti UNESCO-a, i u mogućnosti je i spremna je da da djelotvoran doprinos formuliranju ciljeva UNESCO-a i/ili provedbi njegovih programa, u skladu sa načelima proglašenim u Ustavu UNESCO-a;

(b)   djelotvorno je uključena u aktivnosti u duhu saradnje, tolerancije i solidarnosti, u interesu čovječanstva i uz poštivanje kulturnih identiteta;

(c)     ima priznat pravni status;

(d)   ima utvrđeno sjedište i njom se upravlja demokratski usvojenim statutom koji propisuje, posebno, da njenu opću politiku utvrđuje konferencija, skupština ili drugo predstavničko tijelo koje demokratski funkcionira; ti statuti također predviđaju da ima stalno, predstavničko upravno tijelo koje se redovno obnavlja, predstavnike koje propisno bira glavni organ organizacije, i osnovna sredstva koja proizlaze uglavnom iz doprinosa članova, njenih aktivnosti i poklona ili zaostavština, koji joj omogućavaju da funkcionira;

(e)   postojala je i obavljala djelatnosti u trajanju od najmanje dvije godine u vrijeme kada traži uspostavu partnerstva.

3.2     Saradnja sa nacionalnim ili lokalnim nevladinim organizacijama se, osim toga, provodi u dogovoru sa Nacionalnom komisijom za UNESCO dotične države članice i, po potrebi, u saradnji sa terenskim jedinicama UNESCO-a.  Takve organizacije nemaju pravo na status saradnika.

II. Konsultativni status

1.       Generalni direktor može, ako on/ona smatra da je to korisno za izradu i provedbu programa UNESCO-a, sarađivati sa bilo kojom nevladinom organizacijom u kategoriji službenog partnerstva poznatog kao "konsultativni status" prema postupcima za prijem utvrđenim u odjeljku IV.

2.       Ova kategorija partnerstva je osmišljena kako bi se omogućilo UNESCO-u da uspostavi i održava fleksibilna i dinamična partnerstva sa bilo kojom organizacijom građanskog društva koja je aktivna u oblastima iz nadležnosti UNESCO-a na bilo kojem nivou, i da ima koristi od njene stručnosti, reprezentativnosti njene mreže za širenje informacija i, po potrebi, njenih operativnih kapaciteta na terenu.  Osim toga, ova kategorija partnerstva treba da omogući pojavu organizacija koje

predstavljaju građansko društvo, kao i njihovu interakciju na međunarodnom nivou, u onim dijelovima svijeta gdje su slabe ili izolirane.

III. Status saradnika

1.       Izvršni odbor, na preporuku generalnog direktora, ukoliko on/ona smatra da će takva odluka biti korisna za postizanje ciljeva UNESCO-a, može priznati partnersku kategoriju poznatu kao "status saradnika" međunarodnoj ili regionalnoj nevladinoj organizaciji koja ispunjavaju uvjete definirane u odjeljcima I i II. Ovo partnerstvo se uspostavlja na obnovljiv period od osam godina.

2.       Takve organizacije su također:

(a)    pokazale kompetentnost u važnoj oblasti obrazovanja, prirodnih nauka, društvenih i humanističkih nauka, kulture, ili komunikacija i informiranja, i imaju evidenciju redovnih velikih doprinosa formuliranju ciljeva UNESCO-a i provedbi njegovih programa;

(b)    održavale kontinuirano i efikasno partnerstvo (konsultativni status) najmanje dvije godine.

IV.  Priznanje, izmjena, raskid i obustava partnerstava

1.       Priznanje

A.     Konsultativni status

1.1     Nevladine organizacije mogu dostaviti zahtjeve za partnerstvo (konsultativni status) u bilo koje vrijeme generalnom direktoru, zajedno sa sljedećim dokumentima koji se tiču NVO:

(a)   statutima;

(b)   instrumentom pravnog priznanja;

(c)   popisom članova po zemljama i, po mogućnosti, po kategorijama, kako je predviđeno u statutima;

(d)   izvještajem o posljednjim aktivnostima koji pokriva razdoblje od najmanje dvije godine, uključujući detaljan finansijski izvještaj o prethodnoj finansijskoj godini;

(e)   kratak opis projekata za koje se organizacija nada da će provesti sa UNESCO-om, i kratak opis aktivnosti koje su već provedene u saradnji

sa UNESCO-om.

1.2     Generalni direktor odlučuje o uspostavi partnerstva između UNESCO-a i nevladinih organizacija (konsultativni status) i podnosi izvještaj o tome Izvršnom odboru jednom godišnje.

B.     Status saradnika

1.3     Izvršni odbor odlučuje o prijemu NVO partnera u status saradnika UNESCO-a i o obnovi partnerstva, na preporuku generalnog direktora (vidi odjeljak III).

1.4     Svaka međunarodna ili regionalna partnerska organizacija sa konsultativnim statusom od najmanje dvije godine može podnijeti zahtjev za prijem u status saradnika, najkasnije do 30. novembra svake godine, kako bi Izvršni odbor donio odluku o prijemu na svojoj prvoj sjednici sljedeće godine.  Zahtjev mora uključivati spisak pojedinačnih i/ili institucionalnih članova NVO, posljednji izvještaj o aktivnostima, kao i sažetak saradnje sa UNESCO-om u prethodne dvije godine. Sažetak mora potvrditi redovnu, posebnu i produktivnu saradnju između UNESCO-a i NVO na temelju nekoliko zajedničkih projekata koji su pokazali važnost održavanja bliskog partnerstvo UNESCO-a sa NVO s ciljem provedbe njegovih programa.  Zahtjevi koje je Izvršni odbor odbio ne mogu mu se ponovo dostaviti dok ne prođu najmanje četiri godine nakon njegove odluke.

1.5     Generalni direktor obavještava organizacije primljene u svaku partnersku kategoriju o odgovarajućim obavezama i prednostima.

2.       Izmjena, raskid i obustava partnerstava

A. Izmjena partnerstava

2.1 Kada generalni direktor smatra da okolnosti čine nužnim izmjenu statusa organizacije iz kategorije saradnika u kategoriju konsultativni status, on/ona proslijeđuje taj slučaj

Izvršnom odboru na odlučivanje.  Prije nego što to učini, on/ona obavještava dotičnu organizaciju o razlozima za njegov/njen prijedlog i prosljeđuje sve primjedbe koje organizacija možda želi da da Izvršnom odboru prije donošenja konačne odluke.

B.     Raskidanje partnerstava

2.2     Kada generalni direktor smatra da je potrebno okončati partnerstvo sa nevladinom organizacijom koja ima status saradnika, on/ona prosljeđuje slučaj Izvršnom odboru na odlučivanje. Prije nego što to učini, on/ona obavještava dotičnu organizaciju o razlozima za njegov/njen prijedlog i prosljeđuje sve primjedbe koje organizacija možda želi da da Izvršnom odboru prije donošenja konačne odluke.

2.3     Odluka da se raskine konsultativno partnerstvo ovisi o generalnom direktoru.  On/ona obavještava Izvršni odbor.

2.4     Nepostojanje saradnje u razdoblju od četiri godine između UNESCO-a i partnerske organizacije rezultira automatskim raskidom službenog partnerstva prema ovim direktivama.

C.     Obustava partnerstava

2.5     Generalni direktor može, kao privremena mjeru, ako to okolnosti zahtijevaju, obustaviti partnerstvo sa organizacijom, sve do trenutka kada Izvršni odbor bude u mogućnosti da donese odluku, po potrebi.

V. Obaveze NVO partnera UNESCO-a

1.       Opća načela

Partnerske organizacije UNESCO-a:

(a)    redovno obavještavaju generalnog direktora o svojim aktivnostima, posebno onim koje se obavljaju u oblastima iz nadležnosti UNESCO-a, promjenama koje su se desile u njihovim upravnim tijelima, te o pomoći koju pružaju za postizanje ciljeva UNESCO-a;

(b)    upoznavaju svoje članove, svim sredstvima koja imaju na raspolaganju, sa onim programskim aktivnostima i rezultatima UNESCO-a koji ih vjerovatno zanimaju;

(c)    pozivaju UNESCO da prisustvuje onim njihovih sastancima za čiji je dnevni red UNESCO zainteresiran;

(d)   šalju predstavnike, na najvišem nivou što je više moguće, na Međunarodnu konferenciju nevladinih organizacija koja je predviđena u odjeljku XI.1 ispod;

(e)    značajno doprinose pripremi periodičnih izvještaja navedenih u odjeljku X, koje izrađuje generalni direktor i dostavlja Izvršnom odboru i Generalnoj konferenciji, o doprinosima koje nevladine organizacije daju aktivnostima UNESCO-a.

2.       Status saradnika

Pored obaveze sadržanih u odjeljku V.1 iznad, organizacije koje uživaju status saradnika pri UNESCO-u:

(a)    blisko, redovno i efikasno sarađuju sa UNESCO-om tako što proširuju zajedničke aktivnosti u oblastima iz nadležnosti UNESCO-a;

(b)    održavaju, kroz svoje mreže i regionalne i/ili nacionalne predstavnike, učinkovitu koordinaciju sa terenskim jedinicama UNESCO-a i sa nacionalnim komisijama za UNESCO u različitim zemljama.

VI. Prednosti koje se daju NVO partnerima UNESCO-a 1. Opća načela

(a)   generalni direktor poduzima sve potrebne mjere kako bi se osigurala odgovarajuća razmjena informacija i dokumenata sa nevladinim organizacijama o pitanjima od zajedničkog interesa;

(b)   one se što je moguće prisnije i redovnije povezuju sa raznim fazama planiranja (vidi odjeljak VII) i provedbe programa UNESCO-a u okviru njihove posebne oblasti;

(c)     u skladu sa odredbama člana IV, stava 14, Ustava, i odredbama Poslovnika Generalne konferencije, službeni NVO partneri UNESCO-a čiji je prijem u nadležnosti Izvršnog odbora mogu slati posmatrače na sjednice Generalne konferencije.  Drugi službeni NVO partneri UNESCO-a mogu biti pozvani da pošalju posmatrače odlukom generalnog direktora koji djeluje u ime Generalne konferencije.  Ovi posmatrači mogu davati izjave o pitanjima u okviru svojih nadležnosti u komisijama, odborima i pomoćnim tijelima Generalne konferencije, uz saglasnost predsjedavajućeg; oni se mogu obraćati na plenarnim sjednicama Generalne konferencije u vezi pojedinih pitanja koja imaju veliku važnost koja spadaju u njihovu nadležnost uz odobrenje Glavnog odbora Konferencije, u skladu sa odredbama Poslovnika Generalne konferencije;

(d)     predsjedavajući Odbora za nevladine partnere Izvršnog odbora poziva ih da učestvuju na sjednicama Odbora;

(e)     na odobrenje predsjedavajućeg Izvršnog odbora, koje je zatraženo u pisanom obliku, one mogu učestvovati kao posmatrači u drugim tijelima Izvršnog odbora;

(f)      one se pozivaju da šalju posmatrače na neke sastanke UNESCO-a ako su, po mišljenju generalnog direktora, u poziciji da daju značajan doprinos radu tih sastanaka; ako nisu u mogućnosti da budu zastupljene na tim sastancima, one mogu proslijediti svoje stavove u pisanom obliku;

(g)     pozivaju se da učestvuju u različitim kolektivnim konsultacijama nevladinih organizacija o posebnim temama u organizaciji UNESCO-a koje se odnose na provedbu njegovog programa;

(h)     imaju pristup nekim finansijskim postupcima za saradnju koji su opisani u odjeljku VIII ovih direktiva;

(i)    mogu, prema ovlaštenju svog upravljačkog tijela, dostaviti pismene izjave u bilo koje vrijeme generalnom direktoru o pitanjima u vezi programa UNESCO-a, koja su u okviru njihovih nadležnosti. Generalni direktor, ako on/ona smatra da je to potrebno, dostavlja suštinu ovih izjava Izvršnom odboru, ili, po potrebi, Generalnoj konferenciji;

(j)    mogu također koristiti konferencijske sale UNESCO-a i infrastrukturu po najpovoljnim uvjetima.

2.       Konsultativni status

Pored toga, memorandumi o saglasnosti za provedbu jednog ili više posebnih projekata mogu se zaključiti sa organizacijama koje imaju konsultativni status pri UNESCO-u.

3.       Status saradnika

Osim toga, sljedeće pogodnosti se daju organizacijama koje uživaju status saradnika pri UNESCO-u:

(a)   okvirni sporazumi za saradnju, koji se tiče opće saradnje i obnovljivi su na razdoblja od osam godina, mogu se zaključiti sa ovim organizacijama, uz utvrđivanje zajedničkih prioriteta ne koje se one i UNESCO obavezuju da provode zajedno tokom tog razdoblja;

(b)   koliko je to moguće, kancelarijski prostor može biti osiguran po najpovoljnijim uvjetima za one organizacije sa kojima je posebno potrebno da Sekretarijat bude u stalnom kontaktu radi provedbe programa UNESCO-a.

VII. Konsultacije o strategiji i programu UNESCO-a

Da bi se nevladine organizacije u potpunosti povezale sa izradom ciljeva, prioriteta i programa UNESCO-a i podstakla neprekidna primarna saradnja, UNESCO nudi svojim NVO partnerima prema ovim direktivama priliku da budu u potpunosti uključeni u ciklus njegovog programiranja na sljedeće načine:

(a) NVO partneri UNESCO-a prema ovim direktivama dobijaju upitnik u sklopu konsultacija za izradu Srednjoročne strategije UNESCO-a, i njegovog Nacrta programa i budžeta.  Oni se na taj način pozivaju, na zahtjev generalnog direktora, da daju svoje stavove i sugestije i dostave preporuke

u pisanom obliku o prioritetima i programu UNESCO-a. Ovi stavovi i sugestije se prosljeđuju Izvršnom odboru zajedno sa preliminarnim prijedlozima generalnog direktora;

(b)   Sekretarijat u sjedištu UNESCO-a organizuje informativni sastanak s ciljem davanja smjernica nevladinim organizacijama o ovom postupku.  Ukoliko je to moguće, ovaj sastanak se prijenosi uživo na internetu, čime se omogućava nevladinim organizacijama koje nisu u mogućnosti da prisustvuju da dostave pitanja govornicima elektronskim putem;

(c)   Međunarodna konferencije nevladinih organizacija u partnerstvu sa UNESCO-om (vidi odjeljak XI) se potom poziva da kolektivno proslijedi generalnom direktoru stavove i sugestije nevladinih organizacija o Nacrtu programa i budžetu, uključujući i smjernice koje je dao Izvršni odbor;

(d)   na sjednicama Generalne konferencije UNESCO-a, NVO partneri se također mogu obratiti komisijama, odborima i pomoćnim tijelima, kao i na plenarnoj sjednici, u skladu sa članom IV, stavom 14, Ustava, i u skladu sa odredbama Poslovnika Generalne konferencije (vidi odjeljak

VI).

VIII. Finansijski aranžmani za saradnju

UNESCO može davati finansijske doprinose nevladinim organizacijama koje će po svoj prilici dati posebno učinkovit doprinos provedbi njegovog programa. Nevladine organizacije mogu davati finansijske doprinose UNESCO-u za provedbu njegovog programa.

1.       Opća načela

Finansijski doprinosi koje UNESCO odobrava nevladinim organizacijama se, po potrebi, uređuju sljedećim načelima:

(a)   doprinosi se odobravaju u skladu sa relevantnim pravilima koja su trenutno na snazi;

(b)   doprinosi se odobravaju za programe i aktivnosti koji imaju uticaj na prioritete UNESCO-a ili predstavljaju koristan dodatak programima i aktivnostima UNESCO-a;

(c)   ni pod kojim okolnostima ne predstavljaju trajnu obavezu na strani

UNESCO-a;

(d)   odobravaju se isključivo u svrhu dopune prihoda koji organizacija korisnika dobija iz drugih izvora;

(e)   organizacija koja prima finansijski doprinos pravi odgovarajuće aranžmane za redovnu evaluaciju aktivnosti koje se na taj način finansiraju i za dostavljanje izvještaja o provedbi tih aktivnosti.

2.       Praktični aranžmani

Postoje tri vrste finansijskih doprinosa: (a) doprinosi za provedbu okvirnog sporazuma, (b) ostali ugovori za provedbu UNESCO-ovog programa, i (c) doprinosi u okviru Participacijskog programa.

A. Doprinosi za provedbu okvirnog sporazuma[1]

Organizacije koje uživaju status saradnika pri UNESCO-u i sa kojima je generalni direktor zaključio okvirni sporazum mogu primati finansijske doprinose ili za provedbu aktivnosti uvrštenih u UNESCO-ov program, ili za finansiranje svojih inicijativa koje dopunjuju inicijative UNESCO-a. Dodjela takvih doprinosa podliježe sljedećim uvjetima:

(a)   finansijski doprinos mora biti uvršten u posebnu rezoluciju Generalne konferencije u odnosu na Nacrt programa i budžet UNESCO-a.  Kada ih odobri Generalna konferencija, gore navedene aktivnosti i odgovarajući finansijski doprinos predstavljaju predmet razmjene pisama između strana;

(b)   organizacija korisnika mora dostaviti UNESCO-u analitički izvještaj sa detaljnim finansijskim izvještajem u pogledu doprinosa UNESCO-a za provedbu okvirnog sporazuma, kao i kvalitativni izvještaj o ostvarenom rezultatu. Isplata finansijskih priloga za dalju saradnju

podliježe UNESCO-ovom prihvatanju izvještaja o aktivnostima koje se provodene u prethodnom periodu.

B.     Drugi ugovori za provedbu programa UNESCO-a

Kadgod generalni direktor smatra da je to potrebno za pravilnu provedbu programa UNESCO-a, on/ona može zaključiti ugovor sa nevladinim organizacijama za provedbu aktivnosti koje čine dio programa kojeg je usvojila Generalna konferencija.  Takvi ugovori se također mogu zaključiti sa organizacijama iz odjeljka VIII.2.A iznad.

C.     Finansijski doprinosi u okviru Participacijskog programa

NVO partneri UNESCO-a mogu podnositi zahtjeve za finansijske doprinose u okviru Participacijskog programa u skladu sa relevantnom rezolucijom o Programu i Budžetu (C/5).  Odgovarajući finansijski doprinosi su predmet rezolucije Generalne konferencije kojom se uređuje Participacijski program.

IX. Korištenje UNESCO-ovog imena, logotipa i pokroviteljstva

Pokroviteljstvo i korištenje imena, skraćenice i logotipa UNESCO-a za određene ili posebne događaje/aktivnosti može se odobriti bilo kojo nevladinoj organizaciji u skladu sa direktivama koje se odnose na upotrebu imena, skraćenice, logotipa i internet domena UNESCO-a koje je usvojila Generalna konferencija i koji su trenutno na snazi.

X. Periodično preispitivanje partnerstva

1.       Generalni direktor u svojim periodičnim izvještajima za upravna tijela, a posebno o provedbi programa koji je usvojila Generalna konferencija, pruža informacije o glavnim aspektima saradnje između UNESCO-a i NVO partnera.

2.       Svake četiri godine generalni direktor na Generalnoj konferenciji predstavlja izvještaj o promjenama koje su se desile na listi NVO partnera i o pomoći koju su pružile UNESCO-u u svom radu, zajedno sa evaluacijom rezultata. Ovaj izvještaj, posebno, sadrži spisak organizacija čiji je nedostatak saradnje rezultirao automatskim raskidom njihovog partnerstva sa UNESCO-om, u skladu sa ovim direktivama.

XI. Kolektivna saradnja sa NVO partnerima

1.       Međunarodna konferencija o nevladinim organizacijama

1.1     NVO partneri UNESCO-a prema ovim direktivama (u konsultativnom statusu ili statusu saradnika) održavaju konferenciju svake dvije godine radi preispitivanja stanja saradnje sa UNESCO-om, provode kolektivne konsultacije o glavnim linijama UNESCO-ovog programa, i omogućavaju saradnju između organizacija koje imaju zajedničke interese.  Ovaj globalni forum posebno omogućuje generalnom direktoru da prikupi savjete i sugestije iz nevladinih organizacija koje su partneri UNESCO-a u prioritetnim oblastima njegovog programa, a posebno u vezi preliminarnih prijedloga generalnog direktora o Nacrtu programa i budžetu UNESCO-a, uključujući i smjernice koje daje Izvršni odbor (vidi odjeljak VII).

1.2     Međunarodna konferencija nevladinih organizacija bira predsjedavajućeg u skladu sa postupcima utvrđenim njenim poslovnikom.  Ona također bira Odbor za zajedničko djelovanje NVO-UNESCO kojeg čini 10 NVO partnera (četiri sa statusom saradnika i šest sa konsultativnim statusom). Sve regije, prema definiciji UNESCO-a, zastupa najmanje jedan NVO partner koji ima svoje sjedište u toj regiji.  Predsedavajući Međunarodne konferencije je također predsjedavajući Odbora za zajedničko djelovanje NVO-UNESCO, a bira se na neobnovljiv dvogodišnji mandat.

2.       Odbor za zajedničko djelovanje NVO-UNESCO

2.1 Uloga Odbora za zajedničko djelovanje NVO-UNESCO između sastanaka Međunarodne konferencije nevladinih organizacija je da:  (a) zastupa interese svih NVO partnera u pogledu UNESCO-a;